kina Ekonomski podaci

Makroekonomija Vanjska trgovina Industrija Znanost i tehnologija Top 20 kompanija;

Liberalizacijom gospodarstva pod pokrićem Deng Xiaopinga 1979 godine, Kina je započela svoj nezaustavljivi gospodarski razvoj. Prosječan godišnji rast BDP-a iznosio je oko 10 % , i to kontinuirano kroz 30 godina, što je jedan od najimpresivnijih ekonomskih uspjeha modernog doba. Danas se utjecaj Kine osjeća u svim gospodarskim djelatnostima te daljnji rast kineskog gospodarstva mijenja ekonomsku sliku svijeta.

Pretpostavka tako uspješnog razvoja svakako je činjenica da je riječ o zemlji sa preko milijardu stanovnika koja je pocala ekonomsku liberalizaciju na niskom stupnju razvoja, tako da je postajao velik prostor za rast. Osim tih očitih prednosti, provođena je prilično razumna politika umjerenog otvaranja tržišta za razliku od „šok terapija“ koje su primjenjivale istočnoeuropske zemlje sa znatno manjim uspjehom. Umjesto toga, Kina je koristila kocept „specijalnih ekonomskih regija“ gdje se omogućavalo slobodno trgovanja i tržišno poslovanje, a zatim bi se uspješne tvrtke, koje su su tamo nastale se širile na ostatak teritorija. Dodatna prednost je ta što je Kina, nakon sukoba sa SSSR-om stvorila partnersko odnos s SAD-om, te je todovelo do određenog prijenosa naprednijih tehnologija sa zapada. Prednost je bila i u podršci kineske emigracije u SAD-u , Tajvanu i ostalim zemljama, koji su prenosili tehnička i poslovna znanja u Kinu, te preuzimali i uspješno vodili kineske tvrtke.  Kina je posjedovala i niz drugih prednosti koje su se pokazale presudnima poput:

• - Sposobne javne uprave koja je mogla dugoročno planirati (a ne samo 4 godine do izbora).
  
  
• - Niske cijena rada koja je u kombinaciji s otvorenim tržištem što je privukla vodeće svjetske kompanije da otvore svoja postrojenja i time prenesu svoj know-how u Kinu.
  
  
• - Kulturološke osobine i društvene vrijednostipoput ostalih zemalja u okruženju (kult rada, ulaganja u obrazovanje i poštivanje autoriteta).

Unatoč impresivnom ekonomskom napretku ostvarenom sa navedenim prednostima, Kina je i dalje po većini pokazatelja zemlja u razvoju. Znatan dio populacije još uvijek živi u izrazitom siromaštvu, pogotovo u udaljenim ruralnim provincijama. Kineska vlada je upravo u razlici bogatih obalnih regija i nerazvijenih područja na zapadu, vidi jedno od glavnih zapreka u dugoročnom razvoju, jer može izazvati ozbiljnu podjelu društva i socijalne nemire. Drugi veliki problem je negativan utjecaj industrije i masovne izgradnje na okoliš, Deforestacija, iscrpljivanje tla, onečišćenje voda te slične posljedice nedovoljno kontrolirane industrijalizacije dugoročno mogu biti prepreka postizanju višeg stupnja društvenog bogatstva. Među ostalim izazovima tu su još i problem sa korupcijom, pogotovo na lokalnoj razini, ubrzano starenje stanovništva (radi politike jednog djeteta), te prevelike ovisnosti o vanjskoj trgovini, sto može izazvati probleme kod većih svjetskih kriza.

Svi navedeni izazovi predstavljaju razloge za brigu i kineski politički lideri upravo namjeravaju provesti niz reformi s kojima s eKina bolje pripremila za suočavanje sa ekonomskim, socijalnim i tehnološkim izazovima.

Ukoliko Kina uspije savladati navedene probleme i izazove, sasvim je sigurno da će u budućnosti, zajedno s ostalim zemljama istočne Azije, postati novi centar svjetske ekonomije. 

Linkovi:
China statistics
NationMaster Stats
Rise of china video
Economy and business statistics

 

Uspješna ekspanzija kineskog gospodarstva vidljiva je kroz najvažnije ekonomske parametre.
BDP je imao rast od gotovo 10% od početaka ekonomskih reformi 1979-godine. Za 2010.godinu kina je završila sa stopom rasta od 10.01%, a očekuje se da će 2011 rast GDP-a biti oko 9%. Istovremeno je nezaposlenost ostala na niskoj razini od oko 4%., što se može smatrati velikim uspjehom jer svake godine milijuni stanovnika se sele iz siromašnijih u bogatije pokrajine u potrazi za poslom. Ipak se s vremenom pokazuju neki problemi, pogotovo sa zapošljavanjem mlade i visokoobrazovane populacije.

S obzirom na iznimno snažnu gospodarsku aktivnost javljaju se i intenzivna inflatorna gibanja. Od prošle godine inflacija je skočila za 5% što je posebno utjecalo na dostupnost roba široke potrošnje na siromašne slojeve. Ako se takav trend nastavi moglo bi doći i do ozbiljnijih socijalnih nemira.

Kinesko gospodarstvo se pokazalo iznimno uspješnim u borbi protiv svjetskih kriza. Financijska kriza koja je pogodila istočnu aziju 1997.godine, nije znatnije dotakla Kinu za razliku od ostalih zemalja u okruženju. Najnovija svjetska gospodarska kriza pokazala je visok stupanj kompetencije kineske vlade, te je njihov program poticanja gospodarstva omogućio da Kina gotovo neokrznuta u usporedbi sa vodećim gospodarstvima zapada.

 

	Vrh stranice

Trendovi globalizacije su znatno pomogli Kini da iskoristi svoje komparativne prednosti i time osigura svoju poziciju jednog od najvećih svjetskih izvoznika.  Glavni trgovinski partneri su EU, SAD, i ostale razvijene zemlje. Veći dio uvoza čine sirovine, a izvoz industrijski proizvodi. Kako se veliki dio svjetske industrije preselio u Kinu, zapadna gospodarstava su postala je ovisna o uvozu robe proizvedene u Kini.

Izvozni suficit je posljednjih godina oscilirao u razini do 100 milijardi dolara. U posljednje vrijeme, povećava se i uvoz robe što pokazuje da Kina postaje zrelo gospodarstvo koje će se temeljiti na domaćoj potrošnji kao motoru privrede. Dosadašnja vanjskotrgovinska politika imala je i određene političke posljedice, jer je na zapadu (posebno u SAD-u) vladalo uvjerenje da Kina svjesno održava tečaj svoje valute niskom kako bi učinila izvoz konkurentniji. Budućnost će pokazati kretanje Kineske vanjskotrgovinske politike s obzirom na ekonomske i političke pritiske.

	Vrh stranice

Trendovi globalizacije su znatno pomogli Kini da iskoristi svoje komparativne prednosti i time osigura svoju poziciju jednog od najvećih svjetskih izvoznika.  Glavni trgovinski partneri su EU, SAD, i ostale razvijene zemlje. Veći dio uvoza čine sirovine, a izvoz industrijski proizvodi. Kako se veliki dio svjetske industrije preselio u Kinu, zapadna gospodarstava su postala je ovisna o uvozu robe proizvedene u Kini.

Izvozni suficit je posljednjih godina oscilirao u razini do 100 milijardi dolara. U posljednje vrijeme, povećava se i uvoz robe što pokazuje da Kina postaje zrelo gospodarstvo koje će se temeljiti na domaćoj potrošnji kao motoru privrede. Dosadašnja vanjskotrgovinska politika imala je i određene političke posljedice, jer je na zapadu (posebno u SAD-u) vladalo uvjerenje da Kina svjesno održava tečaj svoje valute niskom kako bi učinila izvoz konkurentniji. Budućnost će pokazati kretanje Kineske vanjskotrgovinske politike s obzirom na ekonomske i političke pritiske.

	Vrh stranice

Znanost i tehnologija
Postotak pismenosti:	93% (2010)
Udio R&D-a u BDP-u:	1,42%
Broj patenata:	268002 (2006)
Broj korisnika inteneta	420 000 000
Vrijednost izvoza visoke tehnologije	381,344,642,493 $
Broj ustanova visokog obrazovanja	Oko 2000 ustanova
Najbolje rangirana sveučilišta	Peking university (Top 150) Tsinghua university(Top 200)

Vodeći planeri kineske ekonomske politike smatraju da je razvoj tehnološkog potencijala pretpostavka budućeg uspješnog razvoja kineskog gospodarstva. Kako se model razvoja baziran na niskoj cijeni rada i jeftinim proizvodima približava kraju, tako i raste svijest o potrebi ulaganja u obrazovni sektor. Stvoreni su novi tehnološki centri i sveučilišta. Potican je povratak pripadnika kineske dijaspore s visokim stupnjem obrazovanja. Rezultati su već sada vidljivi. Od zemlje koja je poznata po svojoj zagađenosti, Kina je u posljednjih nekoliko godina postala predvodnik u proizvodnji komponenata za iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Stvorena je snažna softverska industrija gdje je nizu tehnoloških rješenja sa zapada napravljen kineski ekvivalent.(socijalna mreža-RenRen, chat usluga- QQ, tražilica- Baidu..),Alibaba.com postala je najjači portal za B2B usluge a izgrađeno je i najmoćnije svjetsko superračunalo –Tianhe-1A.
 Od kada je 2003.godine prvi Kinez otišao u svemir, pokrenut je impresivan rast svemirske industrije i vezanih tehnologija. Prošle godine poslane su sonde do mjeseca a u budućnosti se očekuju ambiciozniji planovi izgradnje baza na mjesecu kao i uvođenje satelitskog sustava za globalno pozicioniranje-COMPASS (kao konkurencija GPS-u i Galileu). Kina već sada posjeduje najveću mrežu brzih vlakova kao i visokosofisticiranu prugu MAGLEV vlaka.

Ulaže se i u nanotehnologiju, biotehnologiju, robotiku te ostala područja perspektivnih tehnologija. Očekuje se da će Kina za nekoliko godina prestići SAD i Japan po broju prijavljenih patenata. Glavnu prepreku tehnološkom razvoju još uvijek predstavlja problem slabe zaštite autorskih prava na teritoriju Kine, a velik broj stranih kompanija ima problema sa zaštitom intelektualnog vlasništva na Kineskom tržištu.

O tome koliko će visoka tehnologija iz Kine utjecati na svjetske tehnološke trendove, sada je teško predvidjeti, ali je jasno da s obzirom na milijune kineskih studenata koje godišnje završavaju tehničke fakultete, kao i milijarde dolara koje vlada investira u znanost, inovacije i nove tehničke paradigme kineskog porijekla postati dio budućeg globalnog razvoja.

	Vrh stranice

TOP 20 KINESKIH KOMPANIJA
RANG	NAZIV KOMPANIJE	TIP INDUSTRIJE
1.	SINOPEC	Naftna industrija
2.	China National Petroleum	Naftna industrija
3.	State Grid Corporation	Energetika
4.	Industrial and Commercial Bank of China	Banka
5.	China Mobile Limited	Telekomunikacije
6.	China Life Insurance	Osiguranje
7.	Bank of China	Banka
8.	China Construction Bank	Građevinarstvo
9.	China Southern Power Grid	Energetika
10.	China Telecom	Telekomunikacije
11.	Agricultural Bank of China	Banka
12.	Hutchison Whampoa	Konglomerat
13.	Sinochem Corporation	Petrokemijska industrija
14.	Baosteel	Čelik
15.	China Railway Engineering	Željeznice
16.	China Railway Construction	Željeznička
17.	First Automotive Works	Automobilska industrija
18.	China State Construction	Građevinarstvo
19.	Shanghai Automotive	Automobilska industrija
20.	COFCO Limited	Konglomerat

	Vrh stranice