Poslovanje u kini
Česta pitanja
Q: Na koji način se može izvoziti u Kinu?
A: Postoji nekoliko načina kako uspostaviti prisutnost svojih proizvoda na kineskom tržištu. Moguće je samostalno uspostaviti svoju prodajnu mrežu ili surađivati s lokalnim posrednicima. Prednosti samostalnog ulaska na tržište su bolja kontrola nad poslovanjem i veća zarada koja se ne mora dijeliti s potencijalnim partnerima. Nedostatak je zahtjevan dio posla koji se mora obaviti samostalno kako bi se stvorili uvjeti za poslovanje. Za samostalan ulazak na tržište, većinom se odlučuju veće tvrtke koje si mogu priuštiti kreiranje lokalne prodajne mreže i koje imaju resurse da analiziraju sve specifičnosti ciljanog tržišta.
Manje i srednje tvrtke se uglavnom odlučuju za suradnju lokalnim partnerima. Na taj način ne moraju trošiti vrijeme i resurse na uspostavljanje samostalne prodajne mreže, već to za njih obavlja lokalna tvrtka. Kod takvog pristupa dio profita će se nužno dijeliti s partnerima, a i poduzeće će imati i manju kontrolu nad prodajom svojeg proizvoda na lokalnom tržištu.
Q: Da li se više isplati izvoziti proizvode u Kinu ili preseliti proizvodnju u Kinu?
Q: Da li se više isplati izvoziti proizvode u Kinu ili preseliti proizvodnju u Kinu?
A: To je česta dilema za velik broj poduzeća. Naime Kineska gospodarska politika potiče Greenfield investicije, radi pozitivnog učinka na domaće zapošljavanje i radi transfera zapadnih tehnologija i know-how-a u Kinu. Unatoč tome, većina hrvatskih poduzeća ima još uvijek prilično malo iskustva s tako direktnim ulazom na to tržište. Vjerojatnije je da će se odlučiti na neki oblik partnerstva gdje će svoje proizvode plasirati na tržište preko posrednika.
Q: Koje su institucije važne kod uspostave trgovinskih odnosa sa Kinom?
A: Razne institucije mogu pružiti podršku kod poslovanja u Kini, dok je kontaktiranje nekih i nužno radi prilagođavanja lokalnoj zakonskoj regulativi. Od hrvatskih institucija, podrška se može dobiti od Hrvatske ambasade u Kini, Hrvatske Gospodarske komore te u ministarstvu vanjskih poslova. Kineske institucije koje su važne kod uspostave poslovanja:
- Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomske suradnje – MOFTEC
- Kineska narodna banka
- Ministarstvo vanjskih poslova – MFAPC
- Uprava za Industriju i trgovinu
- Carinska uprava
Q: Koji su problemi na koje je moguće naići kod poslovanja na kineskom tržištu?
A: Poslovanje u Kini često uključuje i ozbiljne izazove pri postupku prilagodbe poslovanja na tom velikom i kompleksnom tržištu . Postoji velik niz potencijalnih problema koji se mogu pojaviti i otežati ostvarivanje poslovnih ciljeva. Često problem proizlaze iz nedovoljnog poznavanja administrativnih propisa vezanih za trgovinu, investicije te općenito poslovanje. Osim navedenog, postoje primjeri i ozbiljnijih kriminalnih radnji od strane kineskih poslovnih subjekata(traženje mita, iznuda, krađa tehnologije). Najbolji način da se izbjegnu problemi je prikupljanje informacija vezanim uz tu problematiku, kako bi se unaprijed izbjegle neočekivane situacije. Dobro je razgovarati s tvrtkama koje imaju više iskustva sa lokalnim poslovanjem . Neki od korisnih izvora informacija:
Q: Kako su uređena pravna pitanja pri izvozu iz RH i NR Kinu?
A: Na izvoz iz RH, pa tako i na izvoz u Kinu, generalno se primjenjuje 'Zakon o izvozu robe s dvojnom namjenom' (NN 100/04 i 84/08). Primjenu Zakona u svakom pojedinom slučaju regulira Ministarstvo gospodarstva , Odjel za izvoznu kontrolu.
U Zakonu, roba dvojne namjene definirana je kao 'roba, uključujući računalne programe i tehnologije, koja se može koristiti u civilne i vojne svrhe, te roba koja može biti upotrijebljena u neeksplozivne svrhe, ali i koja na bilo koji način može pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava.'
Doseg Zakona pobliže je određen ovako:
'Ovim se Zakonom utvrđuju uvjeti za izvoz i provoz robe s dvojnom namjenom, pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći u svezi s robom s dvojnom namjenom, nadležnosti tijela državne uprave u provedbi ovoga Zakona, prava i obveze izvoznika koji obavljaju izvoz robe s dvojnom namjenom i pružatelja brokerskih usluga i tehničke pomoći u svezi s robom s dvojnom namjenom.'
Sastavni dio Zakona je i 'Uredba o popisu robe s dvojnom namjenom' koja donosi vrlo detaljan popis i tehnički opis proizvoda koje se mogu smatrati robom dvojne namjene.
Postupak izdavanja izvozne dozvole kao i ocjenu, u 'graničnim slučajevima', predstavlja li neka roba robu s dvojnom namjenom, donosi Ministarstvo gospodarstva.
Ugrađujete li u robu koju namjeravate izvoziti u Kinu komponente uvezene iz drugih zemalja tada ste obvezni pridržavati se i izvozne regulative tih zemalja. Sastavni dio te regulative je najčešće i ocjena podobnosti krajnjeg korisnika (End User), tj. tvrtke ili institucije koja je u Kini krajnji korisnik robe. Američka regulativa za izvoz je tako temeljena na listi (Entity List, izaberite 'Part 740Spir ') tvrtki i institucija (u Kini i drugim zemljama) kojima je izvoz uvjetovan posebnim i na kraju vjerojatno odbijajujućim postupkom ('presumption denial').
Savjet: Nalazi li se tvrtka ili institucija u Kini kojoj namjeravate prodavati robu na američkoj Entity Listi, odustanite od namjere poslovanja s tom tvrtkom!
Q: Kako provjeriti vjerodostojnost i kredibilitet potencijalnog partnera?
A: Svaki ulazak u partnerski odnos sa kineskim poduzećem može predstavljati rizik. To pogotovo vrijedi u slučaju kad lokalnim partnerima prepuštamo odluke o promociji i distribuciji svojih proizvoda. Najbolje je za prije ugovaranja posla prikupiti što više informacija o budućem partneru. Za takvu analizu, nužno je da se u timu nalazi osoba koja poznaje kineski jezik i koja može pretraživati kroz lokalnu tražilicu(baidu.com) podatke o tvrtki s kojom se ide u suradnju. Također postoji mogućnost da se kroz kineske baze podataka provjeri da li je ta tvrtka sudjelovala u nekim sudskim sporovima. Osim toga može provjeriti da li se potencijalno partnersko poduzeće nalazi na američkim „Entity“ listama(pogledaj prethodni paragraf).
Uobičajeni način provjere je kroz centrar za informiranje o kineskim tvrtkama -CIIC
Riječ je o agenciji vezanoj uz kinesko ministarstvo trgovine, koja nudi
upravo takve informacije.
Q: Kako su uređena pravna pitanja pri izvozu iz RH i NR Kinu?
A: Na izvoz iz RH, pa tako i na izvoz u Kinu, generalno se primjenjuje 'Zakon o izvozu robe s dvojnom namjenom' (NN 100/04 i 84/08). Primjenu Zakona u svakom pojedinom slučaju regulira Ministarstvo gospodarstva , Odjel za izvoznu kontrolu.
U Zakonu, roba dvojne namjene definirana je kao 'roba, uključujući računalne programe i tehnologije, koja se može koristiti u civilne i vojne svrhe, te roba koja može biti upotrijebljena u neeksplozivne svrhe, ali i koja na bilo koji način može pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava.'
Doseg Zakona pobliže je određen ovako:
'Ovim se Zakonom utvrđuju uvjeti za izvoz i provoz robe s dvojnom namjenom, pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći u svezi s robom s dvojnom namjenom, nadležnosti tijela državne uprave u provedbi ovoga Zakona, prava i obveze izvoznika koji obavljaju izvoz robe s dvojnom namjenom i pružatelja brokerskih usluga i tehničke pomoći u svezi s robom s dvojnom namjenom.'
Sastavni dio Zakona je i 'Uredba o popisu robe s dvojnom namjenom' koja donosi vrlo detaljan popis i tehnički opis proizvoda koje se mogu smatrati robom dvojne namjene.
Postupak izdavanja izvozne dozvole kao i ocjenu, u 'graničnim slučajevima', predstavlja li neka roba robu s dvojnom namjenom, donosi Ministarstvo gospodarstva.
Ugrađujete li u robu koju namjeravate izvoziti u Kinu komponente uvezene iz drugih zemalja tada ste obvezni pridržavati se i izvozne regulative tih zemalja. Sastavni dio te regulative je najčešće i ocjena podobnosti krajnjeg korisnika (End User), tj. tvrtke ili institucije koja je u Kini krajnji korisnik robe. Američka regulativa za izvoz je tako temeljena na listi (Entity List, izaberite 'Part 740Spir ') tvrtki i institucija (u Kini i drugim zemljama) kojima je izvoz uvjetovan posebnim i na kraju vjerojatno odbijajujućim postupkom ('presumption denial').
Savjet: Nalazi li se tvrtka ili institucija u Kini kojoj namjeravate prodavati robu na američkoj Entity Listi, odustanite od namjere poslovanja s tom tvrtkom!
Q: Kakav je postupak pri zapošljavanju radnika?
A: Da bi se zaposlio radnik u poduzeću registriranom u Kini, mora se dobiti posebna dozvola za rad- Hukou.Hukou je dokument koji omogućava registraciju zaposlenika na određenom području u NR Kini. Detaljnije o postupku dobivanja Hukou dozvole pogledajte ovdje.
Q: Treba li raditi vlastite analize tržišta ili se pouzdati u tvrtke specijalizirane za izradu analiza?
A: Kvalitetna analiza kineskog tržišta neophodan je uvjet za donošenje dobrih odluka pri širenju poslovanja u Kinu. Ujedno je i izrada analize za tako veliku zemlju vrlo zahtjevan posao, te se manje tvrtke odlučuju za usluge konzultantskih kompanija koje nude već gotove analize tržišta. Svakako je korisno koristiti podatke iz sekundarnih izvora informacija kad je moguće, ali s obzirom da svaka tvrtka ima specifične ciljeve s obzirom na svoju djelatnost, ipak se očekuje da se samostalno napravi analiza prilagođena svojim ciljevima. O tome što se isplati ovisi o tome koliko poduzeće ima raspoloživih resursa i vremena da taj posao samostalno obavi. Također to ovisi o tome da li poduzeće smatra izvoz u kinu prioritetnom strateškom odlukom ili samo kao dodatni poslovni poduhvat čiji neuspjeh neće imati prevelike posljedice. Ako je riječ o izvoznom poslu bez preseljenja proizvodnje onda je dovoljno napraviti samo osnovne analize i provjeru backgrounda trgovinskih partnera. Ako je riječ o većem investicijskom projektu, koji uključuje i stvaranje poslovnih entiteta u kini, onda bi izrada analize od specijaliziranih tvrtki bila od veće važnosti.
Pretraživanje
Beijing Time